User login
Linkovi
Kontakt
za Vaše prijedloge, komentare i inicijative
pišite nam OVDJE
ili pošaljite poštom na:
Euromediteranski Forum 
Mihanovićeva 36c
21000 Split
Hrvatska
EuroMeSCo
EMEF je od listopada 2012. godine član EuroMeSCo-a, međunarodne mreže istraživačkih centara o politikama i sigurnosti na Mediteranu, koja je osnovana 1996. godine kao jedna od važnijih mjera za izgradnju povjerenja u okviru Barcelonskog procesa. Objedinjuje 62 instituta i think-tanka iz 34 zemlje članice Unije za Mediteran, te 26 organizacija u statusu promatrača.
Press
Njegova Ekselencija Keiji Ide, veleposlanik Japana u Republici Hrvatskoj, uručit će ovog petka dr. Tončiju Tadiću Orden izlazećeg sunca zlatnih zraka s okovratnikom
Razgovor s dr.sc.Tončijem Tadićem, znanstvenikom i predsjednikom Euromediteranskog foruma
"Dva su razloga tome, od kojih je prvi činjenica da stručnjaci kod nas nemaju nikakvu važnost, pa se temom pojasa opet bave isti oni ljudi koji su dosad izmišljali hrpe besmislenih razloga zašto ne proglasiti gospodarski pojas, što možemo iščitati i iz izjava premijera, koje su mu najvjerojatnije napisane od tih istih osoba. Stoga se od njih ni ne može očekivati nekakvo drugačije mišljenje, jer bi time potvrdili svoju dosadašnju nestručnost. Drugi razlog leži u tome što proglašenjem gospodarskog pojasa postajemo odgovorni za njegovo stanje, što administraciji ne odgovara iz razloga što najveći dio njih koji bi se tim pitanjem trebali baviti o tome ne zna ništa" kaže Soldo
Sastanak u Anconi je zapravo početak projekta AMER (Adriatic Marine Ecosystem Recovery) kojemu je cilj oporavak preiskorištenog morskog ekosustava Jadrana. Ideja je pokrenuta još na američkom sveučilištu Stanford, a zahvaljujući talijanskim kolegama koji rade na Stanfordu, Jadran je označen kao idealan za takvu inicijativu. Kako je to bila samo ideja bez nekih detalja, Euromediteranski forum je predložio već razrađenu inicijativu o zaštiti hrvatskog dijela ZERP-a.
Nakon višednevne rasprave, na kojoj su sudjelovali mnogi talijanski i strani stručnjaci, inicijativa EMEF-a prihvaćena je u potpunosti – uvodno će dr. Soldo, te objašnjava kako bi se prema projektu, u tom području, kao i dijelu talijanskog ekološkog pojasa koji graniči s našim ZERP-om, potpuno zabranilo koćarenje.
Nisam aktivan kada je riječ o stranačkoj politici ili domaćoj politici općenito. No predsjednik sam think-tanka Euro-Mediteranski Forum (EMEF) iz Splita koji se bavi vanjskom politikom EU-a na Mediteranu i ulogom Hrvatske na ovom prostoru sa svih aspekata: sigurnost, dijalog religija i kultura, urbani razvoj, promet, zaštita mora, ekologija, voda, energetika itd. Ponosan sam što su Jakša Miličić, Alen Soldo, Maja Fredotović, Ranko Goić, Pero Reić, Senad Bajramović, Igor Tabak i Stipe Božić članovi EMEF-a. Od listopada 2012.
EMEF je hrvatski član uglednog konzorcija EuroMeSCo, koji okuplja 95 think-tankova i instituta iz EU-a i mediteranskih zemalja. To nam je doista veliko priznanje za višegodišnji rad na tom području. EuroMeSCo priprema za Europsku komisiju analize o vanjskoj politici na Mediteranu, u tu svrhu ga je 2008. Europska komisija i osnovala. Od listopada 2013. EMEF je u posebnoj radnoj skupini EuroMeSCo-a za praćenje i analizu Arapskog proljeća za potrebe EU-a. Tu radnu skupinu čini samo 12 think-tankova iz EU-a, Egipta i Turske, što je također priznanje našem radu. Politički smo dakle aktivni, ali na strateškoj razini EU-a i Mediterana.
Mislim da bi bilo najpametnije da Hrvatska sa Slovenijom gradi novu nuklearku po najmodernijom tehnologiji.
Euro-Mediteranski forum (EMEF) izražava duboku zabrinutost izjavama ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka o navodnoj velikoj zaradi od nafte u Jadranu, koju nam je "otkrila" norveška tvrtka "Spectrum".
HTV1 24.01.2014. 14:43
Pojedinac čini društvo i svatko od nas je odgovoran. Kako ekonomski povezati sjever i jug? Koliko je Jadran važan strateški, a koliko gospodarski? U zauzimanju za opće dobro treba li više poticaja iz svih vjerskih zajednica? Gost je predsjednik Euromediteranskog foruma dr. Tonči Tadić.
Prof. dr. Alen Soldo, predavač je na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu i također drži kako nema nikakvog razloga da Hrvatska ne proglasi puni gospodarski pojas u Jadranu.
- Sve zemlje Europske unije koje izlaze na more imaju proglašene svoje gospodarske pojaseve. Čak i Malta. Europska komisija to preporučuje svima. Zemlje koje pod svojom jurisdikcijom imaju gospodarski pojas moraju se, naime, o njemu i brinuti, a to očito nekome u Vladi nije u interesu – ističe prof. dr. Soldo. On podsjeća da bi, prema studiji Europske komisije, Hrvatska punom primjenom gospodarskog pojasa mogla imati dodatnu dobit od čak 30 milijuna eura.
U projekt EU Istočno partnerstvo uključeni su Armenija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldavija i Ukrajina, što je nova prilika za hrvatsko gospodarstvo.
Hrvatska je na istom pravcu razvoja svog gospodarstva kao Grčka i Španjolska. Dakle: uništi industriju - jer je tehnološki zaostala, nekonkurentna, nedovoljno profitabilna i ekološki štetna. Propagiraj turizam i šoping-centre. Oslabi poljoprivredu. Uvozi energiju i govori o obnovljivim izvorima energije koje treba subvencionirati.
Morsi je pao zbog dojma koji je ostavio u pogledu svojih sposobnosti da donese neki boljitak, ili još važnije zbog »postignuća« ostvarenih u tome vremenu.
Jedino što se od tog plana dogodilo jest da sam se od vječnog optimista pretvorio u realista koji shvaća da onoga tko se dočepa vlasti more i opći interes ne zanimaju.
Ne čudi da u svemu aktivno sudjeluje i jedan Hvaranin, jer tko se bolje od stanovnika otoka s najvećim brojem sunčanih sati u godini uopće može razumjeti u sunce? Doktor fizike i nekadašnji saborski zastupnik Tonči Tadić, naime, koordinator je hrvatske fuzijske istraživačke jedinice u pothvatu inspiriranom procjenama da će svijet za ciglih dvjestotinjak godina iscrpiti većinu zaliha fosilnoga goriva i da mu treba što brže pronaći jeftiniju i ekološkiju alternativu.
Dr. sc. Tonči Tadić, predsjednik Euro-mediteranskog foruma, još 2001. godine, kada se u Saboru prvi put, po njegovu prijedlogu, raspravljalo o zaštićenoj zoni, pokrenuo je cijelu priču oko proglašenja gospodarskog pojasa. Zaključke studije doživio je kao potvrdu svih svojih dosadašnjih nastupa.
'Očito nam drugi trebaju reći ono što kolega Tonči Tadić i ja govorimo već godinama, da smo to trebali odavno učiniti. To je samo dokaz da ne slušamo vlastitu pamet', kazao je prof. dr. Alen Soldo sa Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu, koji također smatra da bi proglašenje isključivog gospodarskog pojasa bilo dobro za Hrvatsku.
Koliki je ekološki maksimum izlova ribe, dodaje Tadić, odlučuje zemlja čiji je gospodarski pojas, bila ona članica EU ili ne. Uostalom, nastavlja Tadić, sve članice EU na Atlantiku i u Baltiku imaju proglašene gospodarske pojase. Na Mediteranu od članica EU imaju ih i Francuska i Španjolska (samo ribolovni dio), jer EU želi bolju ekološku zaštitu mora uz svoje obale te razumnu kontrolu i ograničenje ribolova.
Stručnjak za islam i političke sustave dr. Senad Bajramović ocijenio je početkom prošle godine kako se uspjeh islamista neće mjeriti po stupnju islamizacije društva, nego po političkom pragmatizmu i gospodarsko-socijalnim uspjesima. Vladavina Mohameda Morsija od kraja lipnja 2012. do vojne intervencije početkom srpnja 2013. pokazuje sve suprotno.
Nije mi jasno zbog čega je Ministarstvo poljoprivrede prihvatilo prijedlog koji zasigurno nije u našu korist, pa je stoga vrlo upitno kakva je naša strategija u trenutku ulaska hrvatske ribarske industrije u EU – ogorčen je Alen Soldo.
Zapravo je zapanjujuće da pomorska zemlja poput Hrvatske i Dubrovnik koji je nastao na pomorstvu, zaziru od takvih pomorskih rešenja prometne izolacije. Agencija za pomorski promet treba hitno raspisati koncesiju za tu liniju, koju može dobiti “Jadrolinija” ili bilo koji privatnik koji raspolaže prikladnim trajektom, poručuje dr. Tonči Tadić, predsjednik Euro-Mediteranskog Foruma (EMEF).
Tonči Tadić o trajektima protiv prometne izolacije Dubrovnika
Vanjska politika EU već jest i treba biti fokusirana na Mediteran jer budućnost EU kao i budućnost Hrvatske, ovisi ostanju na Mediteranu.
Turskoj, Egiptu i Alžiru,ali i drugim arapskim zemljama, Hrvatska se treba predstaviti kao ulaz i pouzdan partner u EU, odnosno ulaz na europska tržišta.
– Već deset godina Ministarstvo financija uporno odbija provesti članak 14. (c) Direktive EU-a o trošarinama na gorivo, koji dopušta ukidanje trošarina za gorivo svima koji se bave brodskim prijevozom ili ribarenjem. Italija i Grčka tu direktivu provode, pa svi njihovi brodari i barkarijoli plaćaju cijenu goriva istu kao ribari!
Hrvatska je od 1. srpnja 2013. dužna početi provoditi tu direktivu i osloboditi brodare poreza na gorivo, čime bi karte mogle pojeftiniti. Više od polovine cijene goriva u Hrvatskoj čine porezi i porezi na poreze – kaže je dr. Tonči Tadić.
Hrvatska je od 1. srpnja 2013. svakako dužna početi provoditi ovu direktivu i osloboditi naše brodare poreza na gorivo. Čime bi mogle pojeftiniti karte! Više od polovice cijene goriva u Hrvatskoj čine porezi i porezi na poreze – kazao je dr. sc. Tonči Tadić, predsjednik Euro-Mediteranskog Foruma.
U Jadranu, pa i na cijelom Sredozemlju, treba što hitnije uvesti "morske autoceste", sustav pomorskih koridora koji će unaprijediti promet i izbjeći pomorske nesreće.
Više puta sam izjavio da državna administracija neće uopće pokušati zaštititi Jadran i njegova bogatstva.
Kao prvo, baš i ne znaju kako to učiniti, ali kad im se i pokaže način zaštite, odbijaju išta uraditi, jer to vjerojatno smatraju dodatnim poslom kojeg im nitko neće platiti.
Za zemlje poput Hrvatske nije dobro kada se vanjska politika ne vodi temeljem principa i konvencija međunarodnog prava, nego kalkulantski, kao »realpolitik«.
Bilo je već i vrijeme! EMEF pozdravlja te poteze članova hrvatske Vlade jer se za to zalažemo već godinama i to iz dva razloga. U prvom redu zato jer je očito da predstoji jače gospodarsko povezivanje EU-a s Mediteranom, tj. arapskim zemljama, Turskom i Izraelom. Već sada se oko 75 posto međunarodne robne razmjene EU-a odvija sa zemljama Mediterana i obratno. Sve spomenute mediteranske zemlje imaju potpisan sporazum o slobodnoj trgovini s EU-om, a u pripremi je Euro-mediteranska zona slobodne trgovine (EMFTA). Zemlje istoka i juga Mediterana, od Turske do Mauritanije, imaju 280 milijuna stanovnika, rastući srednji sloj i prosječni gospodarski rast tri do četiri puta veći od prosjeka EU-a.
Trenutna kriza u EU-u je dobra podloga za jaču gospodarsku i političku integraciju EU-a. I to upravo zato jer je prvenstveni uzrok krize neujednačenost gospodarskih strategija zemalja članica euro-zone. Drugi je uzrok nepostojanje zajedničke gospodarske zone EU-a i mediteranskih država. Takva zona imala bi 800 milijuna stanovnika i činila bi 25 posto svjetskoga GDP! Mediteranske države – i one u EU-u i one izvan EU-a – ne trebaju nekakav mediteranski debatni klub, nego trebaju institucionalnu suradnju kroz zajedničko euro-mediteransko tržište, zajedničke razvojne fondove i investicijsku banku, zajedničke projekte i usuglašavanje razvojnih strategija. Sve to je trebala pružiti Unija za Mediteran – kazuje dr. Tadić.
Ugovor o granici između Hrvatske i BiH što su ga 1999. potpisali Tuđman i Izetbegović, teško će stupiti na snagu čak i ako ga hrvatski Sabor ratificira. Među političkim strankama u BiH naime, nema suglasnosti potrebne za njegovo prihvaćanje. Zadovoljne nisu ni jedna ni druga strana, a bosanska ide toliko daleko da uz Veliki i Mali Škoj traži i osiguran pristup luci Ploče.
- Iz gradnje i uporabe mosta Rio-Antirio mogu se izvući neke pouke za pelješki most. Prvo, most Rio-Antirio građen je na temelju koncesije francusko-grčkog konzorcija, na čijem čelu je francuska poslovna grupacija “Vinci”, dok grčku stranu u konzorciju predstavljaju kompanije “Hellenic Technodomiki-TEV”, “J&P-Avax”, “Athena”, te “Proodeftiki” i “Pantechniki”. Taj konzorcij i danas upravlja mostom na temelju koncesije. Riječ je, dakle, o javno-privatnom partnerstvu, odnosno jednom od njegovih dvadesetak oblika koje predviđa Zelena knjiga EU-a. Prednost javno-privatnog partnerstva je u tome što se ne zadužuje država, nego privatni izvođač - operater mosta – kazao je dr. Tadić.
EMEF smatra da Hrvatska treba, uz posredovanje Međunarodnog suda za pravo mora, izraditi novi Sporazum sa BiH o Luci Ploče, temeljen na člancima 124. do 132. Konvencije UN o pravu mora kojima se određuju prava pristupa morskim lukama za neobalne države, te sloboda prometa u tranzitu. Novi Sporazum treba biti zasnovan isključivo na gospodarskim interesima, te treba zajamčiti potpuni reciprocitet
glede hrvatskog nesmetanog prolaska kroz Neumski koridor.
Tadić, nadalje, veli da će broj migranata ovisiti o brzini smirivanja krize u arapskom svijetu i jačanju gospodarskog rasta u zemljama na sjeveru Afrike.
Kako se gospodarsko stanje bude stabiliziralo, tako će i one biti cilj za migrante iz siromašnijih krajeva toga kontinenta.
Dobio sam poziv od visokih dužnosnika SDP-a da im napišem program Ribarstva za Plan 21, što sam i prihvatio.......Nakon pobjede Kukuriku koalicije na izborima bio sam obaviješten da će me iz Ministarstva poljoprivrede kontaktirati s namjerom da se dogovorimo kako mogu pomoći u ostvarivanju programa ribarstva, ali nakon potpunog muka prvi i jedini kontakt je bio pismenim putem mjesec i pol dana nakon izbora. Ta obavijest je zapravo bila otkaz na mjesto posebnog savjetnika, što sam,
s obzirom na protek vremena, i očekivao, pa se nisam ni iznenadio, ali sam se barem nadao da to neće utjecati na ostvarenje ribarskog programa, što je bilo i
jedino važno u cijeloj situaciji – govori nam prof. Soldo, uz napomenu da, nažalost, sada nakon pola godine mora reći da se apsolutno ništa nije napravilo.
Strategijska bit arapskog proljeća jest uklanjanje prepreka integraciji država sjevernoafričkog i bliskoistočnog protora s Europom- Senad Bajramović.
Na Mediteranu Hrvatska treba ojačati veze s Turskom, Egiptom i Alžirom, s kojima može i zajednički nastupati u međunarodnim odnosima, po načelu “trojke”, od slučaja do slučaja. Turska, koja zajedno s Hrvatskom tvori južno krilo NATO-a, kandidat je za članstvo EU, ima najveći rast na Mediteranu, a do 2020. želi biti unutar 10 naj-gospodarstava Europe. Njen politički model uzor je za arapski dio Mediterana, gdje želi postati nezaobilazan faktor. Nezamjenjiva je uloga Turske u stabilizaciji Libije i Sirije. A Hrvatska predstavlja Turskoj partnera u stabilizaciji Balkana, jer obje kao članice NATO-a uokviruju Balkan, politički i gospodarski. Turska je ujedno ulaz u turkofonsku Srednju Aziju.
S druge strane Egipat je, unatoč dugoj stabilizaciji nakon prevrata, zadržao politički, gospodarski i prometni značaj na Mediteranu, posebno na Bliskom Istoku, te Libiji i Sudanu. Alžir je pak ključan za političku stabilnost Magreba. Uz energetsku važnost, odnosno plin, značaj Alžira je u njegovom stalnom infrastrukturnom razvoju. Alžir modernizira 1200 kilometara svojih pruga, potičući ujedno razvoj Trans-Magreb prometnog koridora. Cilj mu je povezati luke i obalni pojas od Mauritanije do Tunisa, kao i produženja željezničke pruge do Sueza (Libija nema željeznicu!). Turskoj, Egiptu i Alžiru, ali i drugim arapskim zemljama Hrvatska znači ulaz i pouzdanog partnera u EU.
Niti jedan europski ribarski propis do današnjeg dana nije preveden na hrvatski jezik. Nema sumnje da je tome glavni krivac državna administracija, ali ni Obrtnička niti Gospodarska komora, koje se vole predstavljati kao zastupnici ribara, nisu ništa učinile na informiranju svojih članova
Istaknuti stručnjak za ribarstvo prof. dr. sc. Alen Sol-do, sa Sveučilišnog studijskog centra za studije mora u Spli-tu i član Euromediteranskog foruma, ističe da mu predaja brodova Ribarske inspekcije MUP-u u ovo vrijeme više nalikuje na prvotravanjsku šalu nego na stvarnu ideju koju netko može uopće uzeti u ozbiljno razmatranje.Prethodna ribarska administracija baš se i ne može pohvaliti s puno pametnih poteza, ali nabava brodova za Ribarsku inspekciju svakako spada u pozitivne pomake. Svima koji nešto znaju o ribarstvu jasno je da Pomorska policija, uza sve svoje ostale obveze, nema mogućnosti za kvalitetan inspekcijski nadzor ribara i ribolovaca na moru, jer samo ribarski inspektori, opremljeni vlastitim plovilima, mogu poboljšati ribarski red na moru.
O projektu ITER govori nam dr. sc. Tonči Tadić, nukle-arni fizičar s Instituta “Ruđer Bošković” i predsjednik Euro-mediteranskog foruma.Kako se bliži ulazak Hrvatske u EU, počela su imenovanja hrvatskih članova u odbore i povjerenstva EU-a. Tadićevo imenovanje u CCE-FU, odnosno Savjetnički odbor EU-a za nuklearnu fuziju, prošlo je u sjeni imenovanja hrvatskih promatrača u Europarlamentu. CCE-FU je svojevrsni nadzorni odbor za 45-postotni udio EU-a u projektu ITER. Sastoji se od predstavnika svih članica EU-a i Švicarske.
Na uspostavi SPAMI područja ne rade samo mediteranske regionalne organizacije, već i Europska komisija koja je pokrenula akciju za identifikaciju područja koja bi bila pogodna za takvu zaštitu. Stoga je nesumnjivo pravi trenutak da Hrvatska pokrene inicijativu da se zaštiti navedeno područje. Analogno tome, Hrvatska bi trebala predložiti Italiji da i ona proglasi SPAMI u području njihovog ekološkog pojasa koji se nastavlja na naše. S obzirom na situaciju u ribarstvu za pretpostaviti je da bi Talijani mogli pristati. Ovdje treba napomenuti da u Italiji već postoji sedam SPAMI područja, od kojih dva u Jadranu, Miramare u Tršćanskom zaljevu i Torre Guaceto u provinciji Brindisi. Hrvatska, zasad, nije proglasila ni jedno.
Alžirska vlada, naime, želi da strane kompanije posluju u Alžiru u partnerstvu s domaćim kompanijama. Kontakti na međuvladinoj razini važni su upravo zato, ali i radi poticanja investicija. I tako, dok od međudržavnih gospodarskih vijeća Hrvatske sa zemljama na Mediteranu nema ništa, alžirsko-srpsko gospodarsko vijeće održalo je već 19. sastanak!
Zbog toga Euromediteranski forum (EMEF) poziva hrvatsku Vladu da se uključi u projekt Mediteranskih morskih autocesta i da počne pregovore s Italijom o zajedničkom nadzoru pomorskog prometa Jadranom, prema britanskim i francuskim iskustvima u La Mancheu – ističe to dr. Tonči Tadić, predsjednik EMEF-a, dodajući da bi uvođenje “morskih autocesta” na najfrekventnijim pravcima podrazumijevalo režim odvojene plovidbe.
Mediteranska politika treba biti dvostrana: koliko ona treba biti ulaz u EU za arapske zemlje i Tursku, toliko treba biti i izlaz na Mediteran za Srednju Europu i Baltik.
Euromediteranski forum (EMEF), čiji je istaknuti član i prof. dr. Alen Soldo, stručnjak za ribarstvo, pokrenuo je inicijativu da se dio Jabučke kotline proglasi morskim područjem pod posebnom zaštitom od mediteranskog interesa.
Takvih područja poznatih po kratici SPAMI (Specially Protected Areas of Mediterranean Importance) na Mediteranu je 25 i većina ih se nalazi u njegovu sjeverozapadnom dijelu. Od toga ih je sedam proglasila Italija, od kojih dva u Jadranu: Miramare u Tršćanskom zaljevu i Torre Guaceto u provinciji Brindisi.
Mi smo nevladina udruga kojoj je na čelu doktor Tonči Tadić, mi radimo nečiji drugi posao, ali kako “taj netko” to ne radi, tu smo mi. Mi kao država nemamo gotovo nigdje registrirano Sredozemlje kao područje na kojemu Hrvatska ima svoje interese.
- Istočnojadranske luke se zaobilaze, a njihova uloga je ključna za izlaz srednjoeuropskih i baltičkih zemalja na Mediteran, pa moraju biti obuhvaćene analizom i planovima mediteranskoga pomorskog prometa - prenosi nam Tadić svoju opasku koju je izrekao na skupu u Barceloni.
"Motiv Slovenije nije ribarstvo,već doći do međunarodnih voda epikontinentalnog pojasa i na taj način sudjelovanja u eksploataciji plina i nafte", ističe Tonči
Tadić, predsjednik EuroMediteranskog foruma, nevladinog think-thanka za pitanja Mediterana. Ta organizacija sa sjedištem u Splitu još je prije upozoravala tadašnju premijerku Jadranku Kosor da zatraži od Slovenije hitno poništenje zone koju su samoinicijativno proglasili
u hrvatskim vodama do Vrsara.
SLOBODNA DALMACIJA (18.01.2012.): Slovenci dobivaju hrvatska nalazišta plina vrijedna milijardu Eura
Slovenija je još 2006.proglasila ‘svoje’ ribolovno more, a skriveni motiv tog poteza jest upravo činjenica da se ispod morskog dna dijela ZERP-a prostire kenozojski bazen s potencijalnim nalazištem plina - tvrdi dr. Tonči Tadić, predsjednik Euromediteranskog foruma
Osnivanje takvih područja je zasnovano na Barcelonskoj konvenciji, a također je u skladu i sa direktivom 2008/56 Europskog vijeća i parlamenta. U EMEF-u ocjenjuju da je Hrvatska, kao potpisnica Barcelonske konvencije, a i s obzirom na to da je preuzela pravnu stečevinu EU, dužna uraditi sve što je moguće na zaštiti takvih područja.
Globalna prehrambena kriza 2008. godine izazvala je prosvjede zbog poskupljenja raznih živežnih namirnica u više od deset zemalja svije-ta. Tonči Tadić, predsjednik Euromediteranskog foruma (EMEF,) i uzroke „arapskog proljeća“ vidi u rastu cijena hrane.- Poskupljenje hrane od 60 posto bio je jedan od generato-ra pobune u arapskom svijetu. Onog trenutka kada je cijena hrane prešla polovicu kućnog budžeta, ljudima je bilo dosta – ocjenjuje Tadić.
Tadić ukazuje kako “za nas mora biti najvažnija činjenica da na tom prostoru - od Turske do Mauritanije živi oko 282 milijuna ljudi, više nego polovica ukupnog stanovništva EU-a, te da je gospodarski rast tih zemalja, prema izvorima MMF-a, nastavio biti 3 do 4 puta veći od prosjeka EU-a! Ovo područje nije osjetilo posljedice recesije na način kako je mi u Europi osjećamo. Svjedoci smo iznimnih prilika za uspostavljanje poslovnih veza, a posebno izvoza na tržišta zemalja južnog Mediterana”.
Radne migracije će biti hrvatska realnost jednako kao što su danas realnost u Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Grčkoj i Malti.
U svim situacijam što očekuju Hrvatsku po ovom pitanju, Hrvatska treba slijediti primjer Slovenije, jer čvrsto i argumentirano slovensko stajalište može biti uzor hrvatskim vlastima.
Ulazak snaga libijskog Nacionalnog vijeća u Tripoli znači da je blizu kraj Gadafijevog režima. Još će se mjesecima smirivati stanje u toj zemlji nakon šestomjesečnog građanskog rata, no očito je da su u Libiji nastupile nepovratne promjene, jednako kao i u Egiptu i Tunisu.
Za Hrvatsku je važno da se u slijedeća dva desetljeća očekuje utrostručenje brodskog prometa na Mediteranu, koji je već sada glavno svjetsko pomorsko središte.
SLOBODNA DALMACIJA (29.05.2011.) Tonči Tadić: Naseljene škoje uključiti u Europsku mrežu malih otoka
U prvom redu riječ je o uključenju hrvatskih naseljenih otoka u ESIN - Europsku mrežu malih otoka, radi zajedničke zaštite otočnih interesa i lobiranja za otočne potrebe na razini EU-a.
Iako ga javnost pamti kao glasnog sabornika, Tadić nije ništa manje glasan danas, kao predsjednik Euromediteranskog foruma....
Predsjednik Euromediteranskog foruma dr. Tonći Tadić upozorio je da Hrvatska već sada treba planirati evakuaciju Hrvata iz Sirije, koju su također zahvatili nemiri.
Dr. Ranko Goić sa splitskog FESB-a i jedan od stručnjaka u Euromediteranskom forumu ističe kako se zakonski naoko uređen sustav u Hrvatskoj pokazao prepunim "rupa", neusklađenosti i nedorečenosti zakona, administrativnih prepreka i opće nespremnosti za realizaciju ozbiljnih projekata vezanih uz solarnu energiju i vjetroelektrane.
Temeljni problem je što Hrvatska nikada nije izradila katastar javnog pomorskog dobra. Najbolja zaštita morskih jezera je da Vlada RH njihov teritorij proglasi javnim pomorskim dobrom. Ako pak jesu javno pomorsko dobro onda Hrvatske vode ne mogu biti vlasnik ni upravitelj tih jezera, posebno ne „Hrvatske vode d.o.o.“... – kaže dr Tonči Tadić predsjednik Euromediteranskog foruma i veliki znalac u oblasti javnog pomorskog dobra
Prosječni godišnji izvoz Hrvatske u Egipat je 6 do 8 puta veći od uvoza tj. 81 prema 15 milijuna dolara u 2010., a 97 prema 12 milijuna dolara u 2009. Glavninu našeg izvoza čine drvo i drvni proizvodi, cement, teški strojevi, bešavne cijevi i sva oprema za cjevovode, te specijalizirani proizvodi petrokemije.
Sadašnja zbivanja u zemljama Sjeverne Afrike pokazuju koliko je važno postojanje multidisciplinarnih ekspertnih timova za mediteranska pitanja poput EMEF-a.
"Recimo Paros koji je od Pireja udaljen kao Lastovo od Splita ima dnevno 20 brodskih linija. I nitko tamo ne postavlja pitanja o isplativosti održavanja zdravstvene službe na otocima ili dolaska helikoptera, jer im je održanje otočkih zajednica strateški nacionalni interes"
Gospodarski pojas proglasile su skoro sve “morske” članice EU-a odnosno: Belgija, Bugarska, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Irska, Latvija, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Španjolska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Samo ekološku komponentu proglasile su Italija, ali i Slovenija, i to preko ZERP-a! Samo ribolovnu komponentu imaju Španjolska, Danska i UK. Na Mediteranu ribolovne zone imaju Alžir, Libija, Malta, Španjolska i Tunis, a gospodarski pojas Egipat i Sirija. Na Crnome moru gospodarski pojas imaju Bugarska, Rumunjska, Rusija, Ukrajina i Turska.
Dakle, umjesto čekanja da se UfM konsolidira i da se postignu povoljne međunarodno-političke okolnosti za njegov rad te za formiranje EMFTE, gospodarsku suradnju treba započeti što prije,i to odozdo – me đu korporacijama koje to žele, međ u gospodarskim stručnjacima koji to žele, međ u subregijama i gradovima koji su za to
spremni.
Poslovna elita odlučila je tako uzeti stvari u svoje ruke nečekajući formalan politički dogovor. Sastanak poslovnih ljudi, protekao je, naime, u okviru Unije za Mediteran, osnovane 2008. na inicijativu Francuske. Unija okuplja članice EU-a te 16 mediteranskih zemalja uključujući i Hrvatsku.
Naša zemlja nema nikakvu strategiju razvoja ribarske industrije, tvrdi Soldo. Pod političkim pritiskom EU-a, hrvatska se vlada nije ništa dogovorila s talijanskim kolegama o racionalnom upravljanju.
...radi se o velikim investicijama za koje bi svakako bilo dobro da se nađe model u kojemu bi domaća industrija pronašla svoje mjesto, pogotovo imajući u vidu da se obnovljivi izvori energije još uvijek subvencioniraju na račun svih potrošača električne energije – naglašava dr. Ranko Goić sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) i jedan od stručnjaka u Euromediteranskom forumu, nevladinoj udruzi koja potiče razvojne mogućnosti Hrvatske u sklopu Unije za Mediteran.
Najlošiji ishod zbio se u slučaju da se nastave sadašnji trendovi usporenog rasta gospodarstva. Treći scenarij podrazumijeva stvaranje mediteranskog "ekonomskog ekosustava".
Pred Mediteranom su praktično tri scenarija, scenarij marginalizacije, scenarij rastakanja i scenarij zbližavanja Mediterana. Za Hrvatsku je u sva tri scenarija predviđen gospodarski rast u razdoblju do 2030. godine. No, ipak bi nam od posebnog interesa trebao biti scenarij zbližavanja Mediterana koji dugoročno pruža gospodarsku i političku stabilnost Mediterana, uz posebno brzi rast i razvoj Hrvatske.
Prema podacima iz studije, Hrvatska se, otkriva Tadić, nalazi među zemljama koje bi u bliskoj budućnosti trebale gospodarski napredovati pogotovo ako Mediteran postane zona slobodne trgovine.
