Prometni kaos na cestama prema Dubrovniku u području Neumskog koridora nije posljedica ulaska Hrvatske u EU, nego nesposobnosti hrvatskog ministra prometa i ministra financija. Želim ih obojicu obavijestiti da je Hrvatska 1. srpnja 2013. postala članica EU. Da ćemo biti članica EU bilo je posve jasno prije dvije godine, t.j. završetkom pregovora s EU, dok je datum ulaska u EU bio poznat u vrijeme kada je Kukuriku koalicija preuzela vlast u Hrvatskoj. Imali su dakle itekako vremena za pripremu režima prolaska kroz Neum, za kvalitetnu pripremu carinske službe na toj granici i za razradu prometnih alternativa. Dopustiti ovakav kaos i poteškoće u opskrbi Dubrovnika usred turističke sezone je jako neodgovorno. Dopustiti prometnu izolaciju Dubrovnika radi nepoznavanja zemljopisa i propisa EU je politički neozbiljno! Da vas podsjetim: svi hrvatski otoci na Jadranu, kao i svi ostali otoci država EU na Mediteranu su izdvojeni dijelovi EU. Pa ipak nema drame u opskrbi Hvara ili Ibize ili Krete ili Lipara. Prometni kaos kod Neuma, kao i prometna izolacija Dubrovnika mogu se dakle izbjeći uz pomoć vrlo frekventnih trajektnih linija. Prvo, to je trajekta linija Ploče-Trpanj. Kako je “Jadrolinija” još uvijek državna tvrtka, kojoj je predsjednik Nadzornog odbora uvijek doministar prometa, ne razumijem u čemu je problem da “Jadrolinija” koja ima koncesiju na tu liniju uvede tamo još barem jedan ili dva trajekta. To je posebno nužno zato što će se vjerojatno, po dobrom običaju “Jadrolinije”, jedan od tih trajekata pokvariti usred najveće gužve. Također, u eri radara i satelitske navigacije nebi trebao biti problem da zadnji brod prelazi tu dionicu u kasnim noćnim satima. Govoriti o prometnoj izolaciji i pravdati je time što zadnji trajekt za Trpanj polazi iz Ploča kasno navečer je bedasto! Drugo, nužno je uvesti dužobalnu liniju Split-Dubrovnik, barem do završetka Pelješkog mosta i autoceste do Dubrovnika. Sad je jasno kako je takva linija nužnost. Slična veza postoji recimo između Tallina i Helsinkija, gdje se između dva dijela EU (tj. Estonije i Finske) nalazi dio Rusije, točnije St. Petersburg. I nitko ne govori o prometnoj izolaciji Finske! Zapravo je zapanjujuće da pomorska zemlja poput Hrvatske i Dubrovnik, nastao na pomorstvu, zaziru od takvih pomorskih rešenja prometne izolacije Dubrovnika. Agencija za pomorski promet treba hitno raspisati koncesiju za tu liniju, koju može dobiti “Jadrolinija” ili bilo koji privatnik koji raspolaže prikladnim trajektom. Treće, dok se gradi Pelješki most, točnije svih ovih godina od 2005., na tom mjestu trebala je biti uspostavljena trajektna linija! U dva slična primjera u svijetu, tj. na mjestu mosta Rio – Antirio u Grčkoj i na mjestu mosta Kobe – Awajishima u Japanu je na istom mjestu prije mosta bila vrlo frekventna trajektna linija, na kojoj je plovidba je trajala svega 20 minuta. Najprije je dakle uspostavljena trajektna linija, sagrađene su trajektne luka i kvalitetne prilazne ceste s obje strane, tako da se cestovni primet “navuče” na taj prometni pravac i da se ljudi naviknu tu prelaziti Korintski zaljev. A onda je građen most, čijoj gradnji su itekako pomogle i prilazne ceste i trajektne luke. Hrvatska je mogla od 2005. do danas sagraditi brzu cestu na Pelješcu koja nam ionako treba radi mosta, te trajektna pristaništa s obje strane. Ništa od toga nije učinjeno! Trajektna linija je nužna uz Pelješki most kao prometna alternativa, sukladno regulativi EU, ali i radi mogućih prometnih blokada na mostu uzrokovanih prometnim nesrećama, vjetrom ili potresom. Tako je i u Grčkoj i Japanu.
dr. sc. Tonči Tadić predsjednik Euro-Mediteranskog Foruma (EMEF)
|