16
17
18
19
2
20
21
1
10
11
12
13
14
15
3
4
5
6
7
8
9

Jabučka kotlina - Morsko područje pod posebnom zaštitom od mediteranskog interesa (SPAMI)

Stanje živih organizama Jadranskog mora, njegova bioraznolikost i veličina ribljeg fonda nastavljaju se ubrzano smanjivati, a pretjerani izlov, koji je praktično uništio talijanski dio Jadrana, pogoditi će neminovno i njegov dio koji pripada Hrvatskoj. Ključ za zaustavljanje ovog pogubnog procesa, kao i za obnovu jadranskih morskih ekosustava, predstavlja Okvirna direktiva EU za strategiju mora (MSFD)*, koja uspostavlja ekosustavno temeljen pristup upravljanju svih ljudskih aktivnosti od utjecaja na morski okoliš. Europske politike, kao što je Zajednička politika ribarstva, kao i nacionalne politike ribarstva, turizma, prometa, zbrinjavanja i gospodarenja otpadom, energetike i voda, morat će uzeti u obzir svoj utjecaj na morske ekosustave i potrebu da se usklade s odredbama MSFD. MSFD također nameće obvezu regionalne suradnje pomorskim državama članicama EU radi postizavanja dobrog stanja morskog okoliša, budući da je većina mora EU prekograničnog karaktera. Idealan primjer za takvu suradnju je upravo poluzatvoreno Jadransko more, kojeg dijele Hrvatska, Italija, Crna Gora, Albanija, Slovenija i Bosna i Hercegovina.

Nacionalni politički lideri skloni su davati prednost kratkoročnim interesima, ne razmišljajući o održivom korištenju i dugoročnom očuvanju svojih prirodnih resursa. Nadalje, pristup odlučivanju od vrha prema dnu pokazao se nepoticajnim za donošenje društveno odgovornih politika i mjera. Ta nas činjenica upućuje na važnost uloge civilnog društva u podizanju javne svijesti o ciljevima MSFD i praćenja njene provedbe na nacionalnoj i regionalnoj razini. Građani moraju biti upoznati i angažirani u procesima odlučivanja o njihovim najvažnijim interesima, među koje svakako spada i pitanje budućnosti mora pod nacionalnom jurisdikcijom.

Slijedom navedenog, Hrvatska mora bezuvjetno i neodložno poduzeti sve nužno potrebne aktivnosti u cilju zaustavljanja trenda gubitka bioraznolikosti svoga dijela Jadranskog mora, a naročito glede sprječavanja ljudskih djelovanja sa štetnim posljedicama na morski okoliš – prvenstveno ribolova i onečišćavanja. Prema neupitnim podacima dobivenim znanstvenim istraživanjima, najvažniji dio Jadranskog mora u biološkom smislu čini baš šire područje Jabučke kotline, odnosno morsko dno i vodeni stup oko pučinskog otoka Jabuka. To je podmorje od presudne važnosti za obnavljanje većine jadranskih ribljih vrsta i drugih morskih organizama, svojevrsna "kolijevka" za reprodukciju brojnih životnih oblika, desetljećima izložena pretjeranom ribolovu. Obzirom na ovu dragocjenu ulogu Jabučke kotline, ona treba hitnu i učinkovitu zaštitu proglašenjem Morskim područjem pod posebnom zaštitom od mediteranskog interesa (SPAMI) te uspostavljanjem učinkovitog upravljanja, što je snažno utemeljeno u relevantnim strategijama, politikama i propisima UN, EU i Unije za Mediteran.

SPAMI Jabučke kotline će omogućiti učinkovito i dugoročno očuvanje regionalno važne obalne i morske bioraznolikosti u Jadranskom moru, a prvi je takav primjer na istočnom dijelu Jadrana, koji koristi MSFD ekološki koherentan pristup u kombinaciji s održivim korištenjem obnovljivih morskih resursa. On će doprinijeti provedbi prioritetnih elemenata politike EU u zaštiti morskog okoliša kroz razvijanje i primjenu sprječavanja ili suzbijanja štetnih praksi, te promicati načela transparentnosti odlučivanja i dobrog upravljanja u čuvanju prirodnog okoliša i održivom korištenju resursa.

Akcija je nužna za biološko ozdravljenje Jadranskog mora, čije bogatstvo pripada i budućim naraštajima. Samo pod ovim uvjetom mogu lokalne zajednice osigurati pristojan život od svog rada. Poslovni sektor će morati svoje gospodarske aktivnosti prilagoditi novoj stvarnosti, koja će uspostaviti stroge nadzorne mehanizme radi suzbijanja bilo kojih nezakonitih ili neodrživih djelovanja. SPAMI Jabučke kotline će rezultati poboljšanjem jadranske bioraznolikosti, povećanjem ribljeg fonda i održivosti povezanih gospodarskih aktivnosti. Također će predstavljati ogledni primjer decentraliziranog pristupa, koji je utemeljen na znanosti i najboljim EU standardima upravljanja. Postaviti će jasne ciljeve i rokove za provedbu najprikladnijih mjera i rješenja, uključujući poboljšanje prikupljanja podataka i usklađivanje regionalnih, nacionalnih i lokalnih potreba, u skladu s općim političkim načelima i ciljevima EU, a Hrvatska će u tijelima EU i u odnosima s trećim zemljama promicati dobro upravljanje svojim morem.

*Okvirna direktiva EU za strategiju mora (MSFD) Europskog Parlamenta i Vijeća Europe donesena je 2008. godine, a predstavlja sveobuhvatni zakonodavni okvir EU za zaštitu morskog okoliša, radi postizavanja dobrog stanja morskog okoliša morskih voda EU do 2020. godine. Kao vodič mjerama država članica EU, MSFD uključuje 11 obilježja dobrog stanja morskog okoliša u rasponu od stanja bio-raznolikosti i morskog dna, do uvođenja otpada i buke u morski okoliš.

Da bi postigla svoj ambiciozni cilj, MSFD određuje da ekosustavno temeljen pristup mora biti primijenjen pri upravljanju svih ljudskih djelovanja koja utječu na morski okoliš. Tako MSFD predstavlja glavno sredstvo za objedinjavanje pitanja okoliša u ostalim sektorskim politikama, koje moraju biti usuglašene s njenim odredbama. Drugi značajan vid MSFD je u određivanju regionalne suradnje članicama EU koje dijele ista morska područja, da zajedno djeluju u svrhu postizavanja dobrog stanja morskog okoliša.

MSFD ipak ostavlja neke bitne odluke zemljama članicama, poput određivanja sadržaja dobrog stanja morskog okoliša ili postavljanja glavnih smjerova za zaštitu okoliša. Također,MSFD sadrži klauzulu koja omogućuje članicama izbjegavanje obveze djelovanja ako su im troškovi „nerazmjerni“.