Mediteranska konferencija: "Mediterranean a New Deal"

Krug ekonomista iz Pariza, Francuski Mediteranski institut i FEMISE Eu-Med mreža za gospodarska istraživanja su u suradnji s Međuresornom misijom Unije za Mediteran organizirali , u okviru Mediteranskog ekonomskog tjedna u Marseilleu, 4. prosinca 2010.

MEDITERANSKU KONFERENCIJU:„MEDITERAN: A NEW DEAL“

Domaćini Konferencije su bili Grad Marseille i regija Provence-Alpes-Cote d`Azur, a partneri Europska Investicijska Banka i Trgovinska i industrijska komora provincije Marseille.

Ciljevi Konferencije:

- Postavljanje platforme za raspravu o rješenju krize na području Euro-mediterana u usporedbi    s ostalim gospodarstvima svijeta, a naročito s regijama ASEAN i NAFTA;

- Naglašavanje usmjerenja novog modela rasta i razvoja koji omogućava Euro-mediteranskoj  regiji preuzimanje vodeće uloge, a posebno u zaštiti okoliša i ekonomskom znanju;

- Određivanje uloga i rizika regionalnog povezivanja: smanjenje trgovinske i inovacijske neravnoteže, izjednačenje životnih uvjeta i rješenje teškoća mladih;

- Utvrđivanje općih pravaca (politika) i značajnih regionalnih projekata;

- Izrada preporuka za aktivnosti na razini regije i decentralizirane suradnje te za uloge privatnih i javnih nositelja.

Konferencija se obratila privatnim i javnim sudionicima obiju obala Mediterana, zainteresiranim za izlazak iz krize i razvoj novih aktivnosti temeljenih na dinamičnom regionalnom povezivanju i suradnji. 

Sudjelovalo je oko četiristo sudionika, među kojima političari, javni službenici, znanstveni istraživači, poduzetnici, bankari i poslodavci sjevera i juga Mediterana, stručnjaci Europske Komisije i velikih međunarodnih financijskih organizacija poput Europske Investicijske Banke i Svjetske banke. Vodeći novinarski komentatori su pratili rasprave vođene na engleskom i francuskom jeziku.

Istočnu obalu Jadrana i Hrvatsku je na Konferenciji zastupao predsjednik EMEF-a dr.Tonči Tadić, koji je bio govornik na plenarnoj sjednici „Preduvjeti rasta: mladi i borba protiv siromaštva“ te panelu „Mediteran: ambicije i projekti“.

Nakon uvodnog izlaganja o pitanju : „Jača li kriza potrebu za Mediteranom?“, održane su tri plenarne sjednice.

1. Nove aktivnosti: koja usmjerenja i metode?

Razvoj novih aktivnosti i njihovo mjesto u novom rastu mediteranskih zemalja. Izazovi s kojima se suočavaju su trostruki: klimatske promjene i vode, alternativni izvori energije, zaštita okoliša; urbanizacija i odnos s infrastrukturom i komunalnim uslugama; masovno otvaranje radnih mjesta i odnosna modernizacija bankarstva i financijskih sustava.

Državne politike su sučeljene s predviđanjima financijskih stručnjaka i ekonomista.

2. Novi način rasta: kako učiniti rast dinamičnijim i zapošljavanje kreativnijim?     

Predviđanja mogućnosti snažnijeg gospodarskog rasta u slijedećem desetljeću mobilizacijom nacionalnih i međunarodnih izvora sredstava (tržišta kapitala, potpora, obveznica,udruživanja na međunarodnim financijskim tržištima, neposrednih investicija). Pitanje gospodarskog rasta temeljeno na ekonomskom znanju je posebno razmatrano u svijetlu uspješnih iskustava nekih mediteranskih zemalja. Pažnja je usmjerena na utjecaj rasta na produktivnost, zaposlenost te integraciju (unapređenje znanja). 

3. Preduvjeti rasta: mladi i borba protiv siromaštva

Za razliku od drugih rastućih regija svijeta (Južna Amerika i Azija) koje počinju koristiti prednosti zapošljavanja siromašnih i mladih („Uključujući rast“), mediteranske zemlje još uvijek trpe zbog povećanja nejednakosti. One su suočene s posljedicama različitosti i neravnoteže, koje utječu na odabir gospodarskih politika, narav „socijalnih paktova“ te učinke društvenih kretanja, sustava obučavanja, upravljanja zemljištem, podrške malom i srednjem poduzetništvu. Posebna pažnja je usmjerena na dobra iskustva i primjere, kao i na doprinos multilateralnih projekata obuke i mobilnosti ljudi.  

Nakon plenarnih sjednica održane su dvije panel diskusije.   

1. Unija za Mediteran: strategija za Mediteran

Predstavnici UzM, ekonomisti i stručnjaci za financijski razvoj su raspravljali o praktičnoj primjeni šest prioriteta pariške Deklaracije.

2. Mediteran: ambicije i projekti

Diskutiralo se o velikim zajedničkim i lokalnim projektima te sudjelovanju civilnog društva.

Konferencija je zaključena usvajanjem ZAJEDNIČKE ZAVRŠNE DEKLARACIJE Kruga ekonomista i Mediteranskog instituta / FEMISE Eu-Med mreže za gospodarska istraživanja.

1. U svijetu se vode četiri globalna rata:

a) Valutni rat – Američki dolar i kineski Yuan su umjetno podcijenjeni u odnosu na Euro i Japanski Yen.

b) Trgovinski rat – Usprkos proklamiranju načela slobodne trgovine i stalnog pritiska na slabije države da svoja tržišta otvore za uvoz, najjača gospodarstva svijeta okupljena u skupini  G20 štite svoja tržišta s barijerom od čak 144 uvozna propisa.    

c) Tehnološki rat – Gospodarstva s dominantnim rastom na svijetu (Kina i Indija) namjeravaju postići transformaciju od masovne proizvodnje jeftinih roba niske tehnološke razine na tehnološki složenije i „High-tech“ proizvode.

d) Migracijski rat – Radni imigranti nisu više samo nisko kvalificirani i slabo obrazovani, nego sve više stručnjaci s visokim stupnjem obrazovanja.

2.Gospodarski i financijski problemi jednako destabiliziraju EU i zemlje u EU susjedstvu, pri čemu treba znati:

a) Mediteranske zemlje su već izašle iz recesije, a EU tek ulazi u pozitivne trendove.  

b) Stopa BDP-a zemalja Mediterana je dvostruko veća od 2% u EU.

c) Demografska kretanja u zemljama Mediterana, praćena s rastućim brojem kvalificiranih radnika i visoko obrazovanih stručnjaka, jasno ukazuju na njihov budući potencijal.

3. Umjesto čekanja na konsolidaciju Unije za Mediteran u postojećim teškim političkim okolnostima (Izraelsko-Palestinski sukob), treba graditi pristup od dna prema vrhu, za projekte zainteresiranih poslovnih subjekata, pokrajina ili gradova.

U to smislu se daju slijedeće preporuke:

a) Treba organizirati održavanje Mediteranske konferencije o migracijskoj politici i uvažavanju/potvrđivanju radnih kvalifikacija.

b) Treba osnovati Mediteransku poslovno- trgovinsku arbitražu, kao pripremni korak za uspostavu konsenzusa o slobodi trgovine i investicija.

c) Treba održati Mediteranski gospodarski forum s Kinom, Indijom i ostalim dalekoistočnim zemljama, a posebno za poljoprivredu i ribarstvo.

d) Naposljetku treba priznati da buduću suradnju na Mediteranu treba podijeliti na dvije grupe zemalja - one zainteresirane za dinamičan pristup i one bez tog interesa.     

###